O povjesti..
petak, 16.11.2007.
Histria
|
Već 221. god. pr. Kr. Rimljani kreću u ratni pohod protiv Histra (Prvi histarski rat). Šireći svoju vlast na istok Rimljani su, nakon zauzimanja Cisalpinske Galije i zemlje Veneta, koja je graničila s Istrom, 181. godine prije Krista izgradili tvrđavu Akvileje (Oglej) i na taj način stvorili bazu, ne samo za obranu svojih istočnih granica, već i za daljnje prodiranje na istok. Uvidjevši opasnost za svoju zemlju, Histri su nastojali omesti gradnju Akvileje, ali u tome nisu uspjeli. Da su pravilno politički i vojnički ocijenili važnost Akvileje, kao neprijateljskog uporišta, vidjelo se kasnije, kada su gospodari Akvileje (akvilejski patrijarsi) nekoliko stoljeća (sve tamo do 16. st.) vladali dijelom Istre. U vrijeme gradnje Akvileje u Istri su već postojali gradovi, što dokazuje viši stupanj tadašnje društvene organizacije. Mnogi od tih gradova postoje još i danas i nose ista imena, samo modificirana prema jezičnim zakonima kasnijih stanovnika, najprije Romana, a zatim Slavena. Današnji je Plomin stara istarska Plomona (lat. Flanona, tal. Fianona), Labin je Albona, Pola - Pula, Tergeste - Trst, Tarsatica - Trsat, a prijestolnica Histra Nesactium su Vizače. Od spomenutih gradova ranorimske faze najviše je spomenika klasičnog razdoblja rimskog graditeljstva cjelovito sačuvano u Puli - osnovanoj u 1. stoljeću u spomen Cezaru (Colonia Pietas Iulia Pola). Najvrijedniji je i najpoznatiji spomenik tog vremena Arena. Taj amfiteatar, namijenjen borbi ljudi i životinja, izgrađen u doba vladavine cara Vespazijana, u I. st. poslije Krista. Eliptičnog je oblika, veličine oko 130 x 105 m, visine 32 m, što ga svrstava na šesto mjesto po veličini među svjetskim amfiteatrima. Arena je svojedobno mogla prihvatiti 23.000 gledatelja. Ističu se i dugi potezi gradskih zidina, dvoja gradska vrata i slavoluk, dva hrama na glavnom trgu (forumu) i ostaci dvaju teatara, uz brojne ostatke stambenih građevina, arhitektonskih fragmenata, podnih mozaika, skulptura i dr. Slavoluk je postavljen oko 30. godine u spomen trojice uglednika iz roda Sergijevaca. |
- 08:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #
petak, 02.11.2007.
Žitelji Istre
|
HISTRI I LIBURNI - U željezno doba (I. tisućljeće prije Krista) Istra je najvećim dijelom bila naseljena ilirskim plemenima. ta su plemena živjela u gradinama ili kašteljerima građenima na vrhu brda. Histri su obitavali na području zapadne, južne i središnje Istre sve do obronaka Učke, naziv Istra nastao je po njima. Njima srodno pleme, Liburni živjeli na istočnoj i jugoistočnoj Istri, tj. od rijeke Raše prema istoku i protezali se sve do Rijeke Krke u Šibenskom zaleđu. Taj je dio Istre nazvan je Liburnija, pod kojim je danas poznat kraj od grada Plomina pa do rijeke Rječine (grad Rijeka). Na sjevernim dijelovima Istre i na Krasu živjeli su Japodi, pleme ilirsko-keltskoga podrijetla. Poznato je da su ilirska plemena imala kontakte s grčkom civilizacijom, o čemu svjedoči i mit o Argonautima i legenda o osnivanju Pule (u postu o porijeklu naziva Istra nalazi se nekoliko detalja više o tome). Iz toga su doba ostali mnogi ostaci materijalne kulture, koji se mogu naći po čitavoj Istri. Najpoznatija su ilirska naselja (gradine ili kašteljeri), tj. utvrde na brežuljcima, građeni tehnikom suhozida o to u velikim kamenim blokovima, s dva ili više zidova koji su služili za obranu ali i odvajali stoku od ondašnjih ljudi. Današnji toponimi – gradina, gradinje, gradište, gračišće, kaštelir (prema tal. castelliere ), vuku nazive iz takvih prapovijesnih naziva za gradove kao što su bili Nezakcij kod Pule, Alvone tj današnji Labin, Kaštelir Labinci i drugi. KELTI - Oko 400. godine prije Krista Kelti asu se selili od zapada prema istoku. Neka keltska plemena naselila su se u sjevernoj Italiji, a drugi u Panoniji (Slavoniji, i Mađarskoj). Kelti su prodrli su i u Istru, gdje su podjarmili dio ilirskog stanovništva, osobito one u sjevernim i gorovitim predjelima istre, neki nazivi gradova pogotovo kao što su Flanona (Plomin) ili Alvona (Labina) pretpostavlja se da su keltskog podrijetla. Iako su podjarmili neka Ilirska naselja, Kelti su se s vremenom potpuno asimilirali s Ilirskim plemenima. |
- 20:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #
petak, 26.10.2007.
Istra - porijeklo naziva
|
Vjeruje se da Ime Istra potječe od prapovijesnog plemena Histri., pretpostavlja se da su nastanjivali dijelove između gorja Ćićarije i današnjeg grada Labina i to Oko 300. godina prije rimske okupacije - bili su najmnogobrojnije pleme u Istri. Godine 177. pr.n.ere nakon dugogodišnjeg rata tek u trećem naletu osvojeno je sjedište Histra, Nezakcij, smješteno u blizini aerodroma današpnje Pule. Kralj Epulon je najvjerojatnije počinio samoubojstvo, a preostali su se Hitsri povukli u gradine na brdima pogotovo istočne i centralne Istre i još neko vrijeme odolijevali Rimljanima, no ipak započelo dugo razdoblje rimske dominacije. Ubrzo je zemlja dodijeljena ratnim veteranimai doseljenom stanovništvu iz kolonija. Uspostavljena je snažna vojna ali civilna uprava. Po legendi iz grčke mitolohgije naziv istra nastao je tjekom potjere za Jazonom i Argonautima koji su bježali s zlatnim runom. Kralj Ejet, naredi sinu Apsirtu da organizira potjeru za Argonautima. Na Jazonov uspjeh niti bogovi na Olimpu nisu ostali mirni. Bog Posejdon stane na stranu potjere a božica Atena na stranu Jazona i bjegunaca. U nebeskom sukobu, Posejdon snažno udari mačem po Ateninom štitu zvanom Egida Capris jer je bio presvučen kozijom kožom. Štit padne u more. Na milozvučne molbe Atene, Zeus od štita stvori poluotok nazvan Histria, a od komadića štita koji su se od udarca mača odvojila i raspršila po moru, stvori otoke oko Istre. Apsirt, sustigne Argonaute kod istarskog otoka Cresa (istarski otoci Cres i Lošinj i danas se nazivaju Apsirtidi), ali ga Jazon uz lukavstvo Medeje ubija. Kralj Ejet, dođe po tijelo svoga sina, obustavi potjeru te se sa svojom vojskom vrati u Kolhidu. Jazon, Medeja i Argonauti nađu utočište u Histrii. Tu na izvoru vode (izvor vode i dan danas postoji u Puli. Rimljani su od njega napravili hram Nimfej) stvore grad Polai, grad bjegunaca, današnju Pulu. |
- 20:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #
srijeda, 24.10.2007.
Istra - početak
|
Prvi dokazi o postojanju o životu u Istri datiraju iz starijeg paleolitika. Starost kamenog udarača (nazovimo ga čekičem) izrađenog rukom čovjeka procjenjuje se na oko 2 milijuna do 800.000 godina unatrag. Pronađen je u blizini grada Pule, točnije u špilji Šandalja. Razni nalazi iz razdoblja mlađeg paleolitika (40-10.000 godina) pronađeni su na lokalitetima Šandalja 2 kraj Pule te u Romualdovoj pećini u Limskom kanalu između Rovinja i Vrsara. Spilja/pećina je današnje ime dobila kasnije, po svecu Romualdu koji je uz molitvu i meditaciju u pećiniboravio tri godine, od 1001. do 1004. godine, životom pustinjaka. U Romualdovoj pećini pronađeno je mnoštvo kostiju od raznih životinjskih vrsta, kao što su spiljska hijena, spiljski medvjed, spiljski lav, leopard, konj, jelen, zec i sl., pretpostavlja se da se radi o plijenu tadašnjih ljudi točnije lovaca. Pronađeno oruđe ukazuje na postojanje čovjeka iz razdoblja starijeg kamenog doba, a pećina je i zanimljivi speleološki objekt s spiljskim ukrasima, šišmišima i drugim životinjama. Niz ostalih prahistorijskih iskopina ponudilo je nalaze kroz mlađe kameno doba (6.000 – 2.000 g. prije Krista) i dokazuje da su ondašnji ljudi promijenili dotadašnji isključivo lovački način života, te započinju uzgoj stoke i sijanje žitarica. Oruđe i oružje obrađivalo se finije, a započinju izrada korištenje zemljanog posuđe. |
- 14:42 - Komentari (1) - Isprintaj - #
Studeni 2007 (2) Listopad 2007 (2) Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Historical
na početku bijaše čovjek… i povijest započne. Mali, osobni dnevnik stavki, pričica i zanimljivosti o povijesti. Ovo, tek je početak, možda zbirka, misli i riječi i povijesti.. slaganih nekad kronologijom događaja ili starosti, nekad tek nahođenjem ili nabrajanjem.. uživajte u riječima mislima i slikama.. dobrodošli putnici, namjernici... |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||